Novalja ima dugu, burnu i zanimljivu prošlost o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu 3 ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.
rojni ulomci crkvenog namještaja i razni drugi predmeti čuvaju se u arheološkoj zbirci Stomorica. Veliku vrijednost ima relikvijar, pronađen pored jedne od bazilika, koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zadru. U Novalji je pronađen i jedan od najstarijih prikaza lika Majke Božje s natpisom Maria na istočnoj obali Jadrana.

U arheološkom smislu vrlo je zanimljivo područje Caske gdje su u posljednje vrijeme intenzivirana istraživanja rimskog naselja Cisse koje je, prema legendi, propalo u potresu u 4. stoljeću.

Najveću vrijednost i zanimljivost predstavlja jedinstveni antički vodovod iz 1. stoljeća isklesan u živom kamenu, dug oko 1,2 km, širok do 70 cm i visok do 40 m s 9 nadzemnih otvora, tzv. odiha. Taj jedinstveni rimski akvedukt, u narodu zvan Talijanova buža, napajao je Novalju vodom iz novaljskog polja. Ulaz u vodovod nalazi se unutar Gradskog muzeja koji u sebi čuva dio novaljskog kulturnog i etnološkog nasljeđa.

Iz riznice narodnog blaga izdvajamo domaći ples naški , koji se, uz pratnju mijeha, pleše u živopisnim narodnim nošnjama.

Gaji se i tradicionalno pučko dvoglasno pjevanje nakanat koje ima i svoj festival, a klape Navalia (muška), i Murtelice (ženska), njeguju izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu. Posebnu vrijednost ima pučko liturgijsko pjevanje čije bogatstvo naročito dolazi do izražaja u vjerskim obredima Velikog tjedna (od Cvjetnice do Uskrsa).
(IZVOR: tz novalja)